U selu Subotište, na području opštine Pećinci, nalazi se crkva posvećena Rođenju Svetog Jovana Krstitelja, podignuta u drugoj polovini XVIII veka. Hram pripada periodu od Velike seobe do Prvog srpskog ustanka i proglašen je kulturnim dobrom od velikog značaja.
Crkva je jednobrodna građevina sa polukružnom oltarskom apsidom na istočnoj strani. Zvonik, koji je bio prizidan uz zapadno pročelje, tokom Drugog svetskog rata pretrpeo je teška oštećenja i do nedavno se nalazio u ruševinama, danas je obnovljen. I pored toga, osnovna prostorna i arhitektonska koncepcija crkve ostala je čitljiva.
Fasade su horizontalno raščlanjene soklom i isturenim krovnim vencem, dok je vertikalna podela ostvarena udvojenim pilastrima koji građevini daju ritam i monumentalniji karakter. Oltarska apsida je osvetljena sa tri lučno završena prozora. Na severnoj fasadi nalazi se ulaz sa dvokrilnim drvenim vratima, čija su krila bogato ornamentisana biljnim motivima barokne i rokoko stilizacije, što predstavlja redak i vredan primer očuvane dekorativne stolarije.
Posebnu umetničku vrednost hrama čini ikonostasna celina, koju je izradio rezbar Eduard Vladarša iz Sremske Mitrovice. Ikonostas je podeljen u tri horizontalne zone i odlikuje se izuzetno bogatom rezbarijom. Prestone ikone, rad nepoznatog slikara, smeštene su između kaneliranih stubova ukrašenih vencima od ruža. Dekorativni program ikonostasa obiluje motivima akantusovog i hrastovog lišća, cveta ruže i rozeta, što u celini predstavlja skladnu sintezu baroknih i rokoko elemenata.
Konzervatorsko-restauratorski radovi u unutrašnjosti hrama izvedeni su 1993. godine, kada je izvršeno čišćenje ikonostasa i stabilizacija umetničkih i arhitektonskih elemenata.
Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Subotištu predstavlja značajno svedočanstvo razvoja sakralne arhitekture i dekorativne umetnosti u Sremu krajem XVIII veka, a njen ikonostas spada među reprezentativne primere drvorezbarske umetnosti ovog podneblja.




















