Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikole

Gorjanska 22, Karlovčić
Klasicističko drvorezbarstvo i ikonopis Srema

U naselju Karlovčić, na teritoriji Opštine Pećinci, nalazi se jedan od značajnih sakralnih spomenika s početka XIX veka, podignut 1809. godine, u periodu od Prvog srpskog ustanka do Prvog svetskog rata. Hram je upisan kao kulturno dobro od velikog značaja i predstavlja vredno svedočanstvo arhitektonskog, likovnog i duhovnog razvoja ovog dela Srema.

Crkva je izgrađena kao jednobrodna građevina sa polukružnom oltarskom apsidom na istoku i zvonikom prizidanim uz zapadnu stranu hrama. Posebnost arhitektonskog rešenja ogleda se u postizanju krstoobrazne osnove putem pevničkog transepta, odnosno proširenjem predoltarskog traveja, čime je ostvarena složenija prostorna organizacija unutrašnjosti hrama.

Fasade su jednostavno oblikovane i ukrašene svedenom arhitektonskom plastikom. Vertikalna raščlanjenost postignuta je plitkim pilastrima, dok se iznad njih, u potkrovnom pojasu, proteže profilisani venac. Bočne fasade i oltarska apsida imaju po tri lučno završena prozora sa diskretnim plastičnim ukrasom. Na spratu zvonika pravougaoni prozorski otvori nadvišeni su trougaonim timpanonima, dok je zvonik završen kulicom sa četiri polukružno zaobljena prozora, što celini daje uravnotežen i prepoznatljiv siluetni akcenat.

Unutrašnji prostor hrama odlikuje jasna prostorna podela i skladna konstrukcija. Naos je podeljen na traveje i presveden poluobličastim svodom, dok je oltarski prostor pokriven segmentnom školjkom. Hram je bogato ukrašen zidnim slikama koje predstavljaju značajan segment njegove umetničke vrednosti. U oltaru je prikaz Isusa Hrista, dok su na segmentima oltarske školjke predstavljeni sveti liturgičari. Svodovi nad travejima naosa ukrašeni su kompozicijama Gospoda Savaota sa anđelima i jevanđelistima, Silaskom Svetog Duha na apostole i scenom Hristos u kući Marte i Marije, dok su na zidovima prikazani sveti mučenici i mučenice.

Ikonostas hrama, izveden u duhu klasicizma, rezao je 1841. godine poznati drvorezbar Savo Ljubinković, dok je ikonopis poveren slikaru Petru Čortanoviću, koji je ikone izradio u periodu od 1844. do 1845. godine. Harmoničan spoj rezbarske arhitekture i slikarstva doprinosi jedinstvenoj umetničkoj celini enterijera.

Galerija

Video

Virtuelna tura