Na uglu ulica Maršala Tita i Mihaljevačke, u samom jezgru Šimanovaca, nalazi se izuzetno vredna ugaona kuća podignuta u prvoj polovini XIX veka. Ova reprezentativna građevina, svrstana u kulturna dobra od velikog značaja, predstavlja redak i očuvan primer klasicističke arhitekture u naseljima Srema iz perioda od Prvog srpskog ustanka do Prvog svetskog rata.
Kuća je građena kao prizemni ugaoni objekat, pažljivo pozicioniran u odnosu na uličnu regulaciju i javni prostor trga, čime je od samog nastanka imala i stambenu i javnu ulogu u životu mesta. Arhitektonska koncepcija objekta odlikuje se jasnim klasicističkim principima – skladnim proporcijama, mirnim ritmom otvora i uravnoteženim odnosom punih i praznih površina, dok su fasade rešene asimetrično, u skladu sa ugaonim položajem građevine.
Glavna fasada, okrenuta prema Trgu, na dužem levom delu ima niz od sedam pravougaonih prozorskih otvora, dok se na kraćem, ugaonom delu, nalazi otvoren trem sa tri stuba i stepeništem koje vodi u unutrašnjost objekta. Fasada iz Mihaljevačke ulice kraća je i jednostavnija, sa četiri prozora i tremom sa dva stuba i ogradom od kovanog gvožđa, koji dodatno naglašava reprezentativni karakter objekta.
Dekorativna obrada obe fasade izvedena je u jedinstvenom stilskom ključu. Horizontalna podela postignuta je soklom i profilisanim potkrovnim vencem, iznad kojeg se nalazi nadstrešnica, dok je vertikalna podela ostvarena pilastrima sa profilisanim kapitelima. Prozorski otvori pravougaonog oblika flankirani su pilastrima, ispod kojih se pružaju profilisani banci, povezujući fasadu u jedinstvenu celinu. Iznad prozora nalaze se pravougaona polja sa profilisanim, lučno završenim arhivoltama, u čijim linetama su izvedene polurozete kao suptilan dekorativni akcenat.
Ugaona kuća u Šimanovcima svojom arhitekturom jasno odražava procese urbanizacije i kulturne transformacije sremskih naselja u XIX veku. Kao kulturno dobro od velikog značaja, ona predstavlja važan deo graditeljskog nasleđa Opštine Pećinci i svedoči o vremenu u kome su se estetski ideali klasicizma prenosili i u manje varoške sredine, oblikujući njihov vizuelni i kulturni identitet.




















