Srpska pravoslavna crkva Svetog Arhangela Gavrila

Lazara Krompića 2, Brestač
Spoj baroka i klasicizma u Sremu

Crkva Svetih arhanđela Mihaila i Gavrila u selu Brestač, na prostoru srednjeg Srema između Sremske Mitrovice i Beograda, podignuta je 1792. godine i predstavlja značajan primer sakralne arhitekture nastale u periodu između Velike seobe i Prvog srpskog ustanka. Zbog svojih arhitektonskih, umetničkih i istorijskih vrednosti, proglašena je kulturnim dobrom od velikog značaja.

Hram je sagrađen kao jednobrodna građevina sa pevničkim nišama, polukružnom apsidom na istočnoj strani i visokim zvonikom na zapadnom pročelju. Apsida je spolja petostrana, a iznutra polukružna, što predstavlja tipično rešenje za sakralne objekte ovog perioda u Sremu. Prostorna organizacija hrama odražava prelazni karakter između barokne tradicije i klasicističke jasnoće forme.

Fasade su horizontalno raščlanjene soklom u donjoj zoni i profilisanim krovnim vencem u gornjem pojasu, dok je vertikalna podela ostvarena primenom dvostrukih pilastara bez dekorativnih kapitela. Prozorski otvori, raspoređeni po tri na južnoj, istočnoj i severnoj fasadi, imaju doprozornike oblikovane po uzoru na pilastre, čime se postiže vizuelna ujednačenost arhitektonske kompozicije. Ulazni portal nalazi se na južnoj strani hrama, a iznad njega je niša sa ikonom patrona.

Zvonik je u prizemnoj zoni prvobitno imao lučne prolaze, koji su naknadno zazidani na severnoj i južnoj strani. Otvori na prvom spratu zvonika su kružni, dok su na drugom spratu polukružno završeni, uz po jedan okrugli prozor u nivou profilisanog krovnog venca. Zvonik je završen tornjem sa jabukom, a na njegovoj južnoj strani uklesana je godina zidanja – 1792, što predstavlja važan istorijski podatak o nastanku hrama.

Najznačajniji umetnički ukras crkve predstavlja ikonostas. Drvorezbarenu konstrukciju izveo je 1822. godine Pavle Bošnjaković, učenik poznatog karlovačkog majstora Marka Vujatovića. Dekoracija ikonostasa zasnovana je na klasicističkim motivima, prevashodno biljnog karaktera, sa pažljivo primenjenim polihromnim rešenjima. Ikone, arhijerejski presto i zidne slike izveo je 1834. godine zemunski slikar Konstantin Lekić, dok je pozlatarske radove realizovao Dimitrije Lazarević.

Crkva Svetih arhanđela Mihaila i Gavrila u Brestaču predstavlja celovito očuvan primer sakralnog graditeljstva kasnog XVIII i prve polovine XIX veka u Sremu, sa jasno uočljivim spojem arhitekture, drvorezbarstva i zidnog slikarstva, i značajno je svedočanstvo duhovnog, umetničkog i kulturnog identiteta ovog područja.

Galerija

Video

Virtuelna tura